Hardware

Hardware Komputer


A.      Komputador 

Komputador katak : sasan electronika ida ne’ebe nakonu ho sistema digitais, ho ninia funsaun atu halo kama’an serbisu ema nia, hanesan iha kantor, instituisaun, eskola, no selu-seluk tan.
B. Komponente  Computador nian:

a) CPU  (Control Possessing Unit) : katak ulun komputador ou serto komputador nia mak halo proseso data nebe sai no tama, CPU ne’e ita hare iha moatherboard nia laran ne’emak ita bolu naran CPU, ita la hare quando sei iha casing laran.











b) Monitor Monitor: sasan fisico komponete komputador nia ne’be tama iha sasan output nia ho nia funsaun atu hare resultado ne’ebe proseso husi prosesor depois hasai husi monitor









) Mouse

 Mouse katak sasan fisiku komputador nia mouse tama iha sasan input nia no nia funsaun atu hatudu no kansela janela ne’be ita presiza no la presiza.

 Mouse sei fahe ba 3 mak tuir mai ne’e:
Ø Mouse PS2 Boll,
Ø Optico  Mouse USB Boll no
Optico  Mouse Bluetooth uza USB Bluetooth

d) Keyboard
 keybord katak sasan fisiku komputador nia, keybord tama iha sasan input nia no nia funsaun atu hakerek intruksaun ou hakerek buatu ruma uza tombolu abjat









e) Speaker
 Speker katak sasan electronika nebe uza hasai resultado (output) ho nia funsaun atu uza rona music, rekama, no seluk












f) Printer
 Printer katak sasan electronika nebe tama iha sasan output nia ho nia funsaun atu hasai resultado nebe ita halo ou ita ketik atu nu’une bele sai husi printer no ita le’e nia resultado.









a.     Power supply
Power supply: Sasan electronika ho sistema DC ne’ebe fahe husi catu daya ho Nia funsaun atu fahe ahi ba kada komponete CPU hanesan  :  
Ø Motherboard  presiza ahi 12 votazen 
Ø hard disc no CD ROM presiza ahi 5 voltagen
tipo de power suplay iha ATX no AT ATX
iha pin par 12 (Hamutuk 24 port) no AT iha pin par 10 (hamutuk
20 port) diferente entre ATX no AT, ATX kuando ita hanehan power   husi CPU nia mate lalais la iha proseso, AT kuando ita  hanehan power nia sei presiza prosesu  mak foin mate










a.     Prosesor (CPU)

 Prosesor (CPU) katak ulun komputador ou sentro komputador nia mak halo proseso data ne’e sai no tama, CPU ne’e ita hare iha moatherboard nia laran ne’emak ita bolu naran CPU 
Iha CPU nia laran sei fahe ba tolu hanesan:

1) ALU = (Aritmatic Logic Unit) funsaun atu halo proseso dados     ho numero haesan halo matematika ruma ALU mak foti dados ne’e no halo proseso dados depois CU foti lori ba Registu iha fatin naran register
.
2) CU = (Control Unit) funsaun atu kontrola dados ne'ebe sai no tama.

3) Register = funsaun atu halo registo data nebe tama








a.     Memory (RAM)
 RAM (random access memory) katak sasan electronika ida  nebe nia funsaun atu rai dados la permanete (Quando ahi mate dados  ne'ebe ohin ita halo lakon tamba ita sidau rai iha storange divice ( rai iha harddisk)
I.                   Tipo Memory (RAM) mak hanesa: 
EDO-RAM  
SD-RAM   
DDR1- SD-RAM  
DDR2- SD-RAM 
DDR3- SD-RAM 

II. Marka RAM Marka (kuak 2) mak hanesan
EDO-RAM,
SD-RAM,   Marka (kuak 1) mak hanesan DDR1- SD-RAM, DDR2 SD-RAM,
DDR3 SD-RAM, DDR4 SD-RAM

II.                 Kapasidade RAM 
v EDO - RAM kapasidade hahu husi 2,4,8,16,32,46 Megabyte (Mb)
v SD-RAM kapasidade hahu husi 128,256, Megabyte (Mb) 
v DDR1- SD-RAM kapasidade haju husi 128,256, 512 Megabyte(Mb)
v DDR2- SD-RAM kapasidade haju husi 256, 512 Megabyte(Mb)
v DDR3- SD-RAM kapasidade hahu husi 1024 Megabyte (Mb)
1Gb, 2Gb, 3Gb, 4Gb.  
v DDR4- SD-RAM kapasidade hahu husi 4Gb.








a.     Fan/ heal sink (ventunha)
Fan/ heal sink: katak sasan (ventunha) ida ne’ebe uza atu halo malirin prosesor no halo malirin moatherboad. Aluminium : katak sasan ne’be hanesan ho fan (ventunha) atu halo malirin prosesor bai-bain ema uza aluminium iha kraik ventuha ou fan tamba prosesor la tahan uza fan deit tanba manas liu tan ne aumenta aluminium para halo mailirin liutan prosesor.











b.     Hard disc
 Hard disc katak komponente komputador impotante ne’ebe uza ba PC, Leptop, notebook no nia rai data permanente iha cada sector iha disk nia laran  quando disk ahi mate data ne’ebe ita rai hot-hotu iha Hard disc nia laran quando ita hamos ho manual ou delete foin nia lakon. Funsaun hardisc mak hanesan: atu rai data permanente iha kada sector, disc nia laran. 
Hard disc fahe ba rua mak hanesan : Hard disc ATA (PATA) no hard disc SATA.

        








Modelu (marka) hard disc exemplo: Seagate, Samsung, Toshiba, Maxton, Hitachi. 


a. Hard disc ATA (PATA) Parallel accelerative technology Attachmate:
 Hardisc ida ne’e ladun moderno, proseso kleur ninia kabel data okupa fatin no ninia socket iha motherboard okupa fatin kabel ne’ebe ita uza mak naran cabel IDE ou kabel PATA. tamba ne’e kabel no socket okupa fatin matenek barak halo hardisc ida naran SATA ladun okupa fatin.

b. Hard disc SATA (serial accelerative technology Attachmate) hard disc ida ne’e ninia prosesu data lalais liu la hanesan ho hard disc ATA (PATA) no mos nia kabel sokete ladun okupa fatin.



c.      CD ROM / DVD ROM
 CD-ROM/ DVD ROM: drive internal komputador nia nia funsaun atu uza nonton, kopia dados, no halo instalasaun sistema operasaun hanesan: windows, Linux.
   

Modelu CD ROM / DVD ROM exemplo: max, Samsung, Toshiba, LG.

CD-ROM/ DVD ROM fahe ba ruan:  CD-ROM/ DVD ROM internal: katak drive ne’be iha kedas komputador laran depois ita uza halo instalasaun no nonton, komputador ne’be CD-ROM/ DVD ROM internal mak hanesan tipo komputador PC, no Laptop


b.     Battery BIOS/CMOS
 Battery BIOS/CMOS katak: pila ki’ik ida Kompania halo para atu fo ahi ba IC CMOS/BIOS atu nun’e oras sira bele lao ho normal, batrery BIOS ahi iha laran 3 woltazen - 5 woltazen, nia mak fo ahi ba IC CMOS/BIOS atu nu’ne ita halo seting Programa BIOS nia labele lakon ou troka an tamba programa BIOS iha IC BIOS/CMOS nia laran.




Komentar

Postingan populer dari blog ini